POČETNA – Dobro došli u Savjetovaliste za autizam "Lifeline"

Naša vizija je pružanje usluga koje podržavaju osobe s autizmom i njihove porodice u ostvarivanju ispunjenog života.

O NAMA

Nas centar pruza savjetodavne usluge za osobe sa autizmom. Centar je namnjen pojedincima sa autizmom i porodicama pojedinaca sa autizmom koje se suocavaju sa razlicitim izazovima I situacijama koje zahtjevaju strucnu pomoc.

USLUGE

Procjena – ABLLS (Assessment of Basic Language and Learning Skills, Revised)

ABLLS (Procjena osnovnih jezičkih i učiteljskih vještina) standardizovana je tehnika razvijena kako bi se procijenio nivo vještina kod djece sa autizmom ili sličnim poremećajima u razvoju. ABLLS se koristi za identifikaciju jačih i slabijih strana djeteta u različitim oblastima, kao što su jezik, komunikacija, socijalne vještine, samostalnost, akademske vještine i motoričke vještine. Kartiranje pruža dragocjene informacije koje pomažu terapeutima, nastavnicima i roditeljima u razvoju individualno prilagođenih planova intervencije i ciljeva za dijete. Korišćenjem ABLLS-a za procjenu autistične djece, terapeuti i stručnjaci mogu bolje razumjeti potrebe djeteta i nivo razvoja, prilagoditi intervenciju u skladu s tim kako bi podstakli napredak u oblastima u kojima dijete treba podršku. Ovo doprinosi stvaranju efikasnijeg i ciljanijeg terapijskog pristupa.

ABA (Applied behavior analysis)

Analiza ponašanja je naučni pristup koji proučava kako spoljni faktori utiču i upravljaju ponašanjem. Fokusira se na posmatranje, mjerenje i sistematsku analizu obrazaca ponašanja kako bi se identifikovali uzroci i razvile efikasne intervencije. Bihejvioralni analiticari koriste principe kao što su uslovljavanje i pojačanje kako bi promijenili ponašanje na individualnom ili grupnom nivou, često u pedagoškim, terapijskim ili organizacionim kontekstima. ABA je naučno zasnovan pristup radu s osobama s autizmom. ABA u polju autizma fokusira se na učenje i jačanje željenog ponašanja, istovremeno smanjujući neželjeno ponašanje kroz sistematsko posmatranje, analizu i intervenciju. To obično uključuje razbijanje složenih vještina na manje korake, korišćenje pozitivnih pojačanja kako bi se motivisalo učenje i prilagođavanje intervencija individualnim potrebama i predispozicijama. ABA se može koristiti u svim uzrastima i prilagođavati različitim oblastima, kao što su komunikacija, socijalne vještine, samostalnost i akademske vještine.

Važni aspekti ABA pristupa:

Aspekt	Opis
Naučna osnova	Zasnovana na principima analize ponašanja i empirijskim istraživanjima
Pristup	Sistematičan i strukturiran
Ciljevi	Specifični, mjerljivi i prilagođeni individualnim potrebama
Tehnike intervencije	Korišćenje pozitivnih pojačanja
Fokus	Promjena ponašanja kroz učenje i pojačanje
Prilagođavanje	Prilagođeno individualnim specifičnim potrebama i nivou vještina

ASK – Alternativna i suplementarna komunikacija

Alternativna-suplementarna komunikacija (ASK) je metoda komunikacije koju koriste osobe koje imaju poteškoća u verbalnom izražavanju. ASK obuhvata različite tehnike i alate kao što su slike, simboli, pokazivanje, uređaji za sintezu govora i računarski programi kako bi se pomoglo tim osobama da komuniciraju o svojim potrebama, mislima i emocijama. ASK se prilagođava individualno, na osnovu sposobnosti i preferencija osobe, i može biti veoma efikasan način poboljšanja vještina komunikacije i kvaliteta života ljudi sa komunikacionim izazovima.

Alternativna – suplementarna komunikacija (ASK) igra ključnu ulogu u tretman i podršci osobama sa autizmom, posebno onima koji imaju ograničen verbalni jezik ili ga uopšte nemaju. Mnoge osobe sa autizmom imaju poteškoća u verbalnom izražavanju ili razumijevanju jezika na uobičajen način. ASK pruža alternativni način komunikacije korišćenjem simbola, slika ili tehnoloških alata koji podržavaju komunikaciju.

Za osobe sa autizmom, ASK može obuhvatiti korišćenje slika, simbola, komunikacionih tabli ili aplikacija, PECS (Sistem za komunikaciju razmjenom slika), uređaja za sintezu govora, pa čak i računarskih programa koji omogucavaju alternativnu i suplementarnu komunikaciju. Ovi alati mogu pomoći osobama sa autizmom da izraze svoje potrebe, misli i emocije, poboljšaju socijalnu interakciju i da više učestvuju u društvu.

ASK se prilagođava individualno, na osnovu vještina komunikacije, preferencija i potreba osobe. To je dio sveobuhvatnog pristupa podršci osobama sa autizmom i može se integrisati u terapiju, školske programe i svakodnevni život kako bi se unaprijedile vještine komunikacije i promovisala nezavisnost.

ŠTA JE AUTIZAM?

Autizam je neurološki poremećaj u razvoju, koji se obično manifestuje rano u djetinjstvu i traje tokom čitavog života. Utiče na način na koji osoba percipira svijet oko sebe i na način interakcije sa svijetom oko nje. Poremećaj autističnog spektra (ASD) može imati različite simptome, ali neki uobičajeni oblici uključuju izazove u socijalnoj interakciji, komunikaciji i ponavljajućem ponašanju. Autizam obuhvata širok spektar karakteristika , što znači da može značajno varirati u ozbiljnosti i načinima manifestacije kod različitih osoba. Obično zahtijeva doživotnu podršku i prilagođavanje, ali rana intervencija i podrška mogu doprinijeti poboljšanju kvaliteta života osoba s autizmom.

Fakta o autizmu:

Nema vidljivih fizičkih karakteristika autizma, a simptomi se ogledaju u nedostatku socijalne komunikacije i interakcije, kao i ponavljajućim obrascima ponašanja;
Autizam se obično manifestuje u ranom djetinjstvu, obično prije treće godine. Međutim, simptomi mogu postati primjetni i ranije; ponekad se znaci autizma mogu primijetiti već od 18 mjeseci starosti;
Autizam je poremećaj spektra. To znači da neki pojedinci pate od autizma u blažem obliku, neki u umjerenom, a neki u težem obliku.

Rasprostranjenost autizma:

Nema jos uvijek tačnog uzroka autizma, ali postoje veze s genetskim, ekološkim i biološkim faktorima.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), procjenjuje se da otprilike jedno od 160 djece širom svijeta ima poremećaj autističnog spektra (PAS).

4 dječaka na 1 djevojčicu

Mitovi o autizmu:

Može li televizija izazvati autizam?

Nema naučnih dokaza koji sugerišu da iskljucivo gledanje televizije može izazvati autizam. Iako su postojale spekulacije o mogućim ekološkim faktorima koji mogu povecati rizik za nastajanje autizma, uključujući izloženost vremenu ispred ekrana, istraživanja na ovom polju i dalje su u toku i nisu jednoznačna.

Važno je napomenuti da prekomjerna upotreba ekrana može imati negativne posljedice na razvoj djece, uključujući socijalne vještine i razvoj jezika. Istraživanja su pokazala da previše vremena provedenog ispred ekrana može dovesti do kašnjenja u razvoju jezika i smanjene socijalne interakcije kod djece. Zbog toga se preporučuje da roditelji ograniče vrijeme provedeno pred ekranom i podstiču više interaktivne igre i socijalne interakcije.

Da li su vakcine i/ili loš roditeljski odgoj uzroci autizma?

Istraživanja su jasno utvrdila da vakcine nisu povezane s razvojem autizma. Uzroci autizma su složeni i uključuju kombinaciju genetskih, ekoloških i neuroloških faktora koji su van kontrole roditelja. Važno je odbaciti mitove i dezinformacije o autizmu i fokusirati se na naučno zasnovano znanje kako bismo razumjeli i podržali osobe s autizmom.

Da li su osobe sa autizmom agresivne?

Osobe sa autizmom ne moraju nužno imati veću sklonost ka agresivnom ponašanju nego ostatak populacije. Međutim, neki ljudi sa autizmom mogu iskusiti izazove u regulisanju emocija i komunikacije, što može izazvati frustraciju i stres, a što može dovesti do agresivnog ponašanja. Važno je razumjeti da agresivno ponašanje kod osoba sa autizmom može biti izraz nedostatka mogućnosti da se verbalno izražavaju ili razumiju društvene situacije, a ne svjesna namjera da se nanese šteta drugima. Dovoljna podrška, rana intervencija i individualno prilagođeni pristupi mogu pomoći u upravljanju agresivnim ponašanjem i promovisanju pozitivnih vještina za savladavanje agresivnog ponasanja.

Šta karakteriše osobe sa autizmom?

Karakteristike	Opis
Socijalna interakcija	Poteškoće u razumijevanju socijalnih signala, teškoće u održavanju očnog kontakta, teškoće u učestvovanju u razgovorima i razumijevanju socijalnih normi
Komunikacija	Ograničena upotreba jezika ili neverbalnih oblika komunikacije, teškoće u verbalnom izražavanju ili razumijevanju tuđeg jezika i intonacije
Ponavljajuće ponašanje	Ponavljajući pokreti ili obrasci ponašanja, kao što su tapšanje rukama, vrtjenje ili interesovanje za određene predmete i rutinske aktivnosti
Interesovanja i aktivnosti	Jak fokus na specifične interese ili teme, često sa ograničenim interesovanjem za druge teme, kao i preferencija prema rutini i predvidljivosti u svakodnevnom životu