Tretmani za biološke i medicinske smetnje vezane za autizam

Sledeći odjeljak pokriva niz usluga koje se često nazivaju „vezane usluge“. Te usluge predstavljaju terapije koje se bave simptomima često vezanim za autizam, ali koje nisu specifične samo za taj poremećaj.

Terapija govora i jezika

Terapija može da ima različite ciljeve za različitu djecu. U zavisnosti od verbalnih sposobnosti pojedinca, cilj može biti da se ovlada govornim jezikom, ili da se nauče znaci ili gestovi za komunikaciju. Cilj je da se pojedincu pomogne da nauči korisnu i funkcionalnu komunikaciju.Terapiju govora i jezika pružaju patolozi za govor i jezik, odnosno logopedi specijalizovani za djecu sa autizmom.

Radna terapija

Radna terapija spaja kognitivne, fizičke i motorne vještine, i pojedincu omogućava da stekne samostalnost i da potpunije učestvuje u životu. Ciljevi programa radne terapije mogu uključivati samostalno oblačenje, ishranu, ličnu higijenu i korišćenje toaleta, kao i poboljšane socijalne, fine motorne i sposobnosti vizuelne percepcije. Radnu terapiju pružaju sertifikovani radni terapeuti.

Čulna integracija

Čulna integracija je terapija usmjerena na utvrđivanje poremećaja u načinu na koji mozak pojedinca obrađuje pokrete, dodir, mirise, prizore i zvuke, i pomaže da se ti čulni nadražaji obrađuju na produktivniji način. Često predstavlja dio programa radne terapije. Terapeut planira individualni program za dijete, usklađujući čulnu stimulaciju sa fizičkim kretanjem, kako bi se unaprijedio način na koji mozak obrađuje i organizuje čulne informacije. Terapija čulne integracije često zahtijeva opremu kao što su ljuljaške, trampoline ili tobogani. Terapiju čulne integracije pružaju sertifkovani radni i fizikalni terapeuti.

Fizikalna terapija

Fizikalna terapija je usmjerena na probleme sa kretanjem koji uzrokuju ograničenu funkcionalnost. Djeca sa autizmom često se susreću sa problemima sa motornim vještinama, kao što su sjedenje, hodanje, trčanje ili skakanje. Fizikalna terapija može da se bavi slabim tonusom mišića, ravnotežom i koordinacijom. Fizikalni terapeut ocjenjuje nivo razvoja i sposobnosti djeteta. Nakon što utvrdi individualne izazove djeteta, fizikalni terapeut osmišljava aktivnosti koje ciljaju te oblasti.

Socijalne vještine

Pojedinci sa autizmom imaju velikih teškoća sa socijalnim interakcijama. Socijalne vještine koje se uče tokom časova obuke kreću se od jednostavnih vještina kao što je kontakt očima, do složenijih vještina kao što je pozivanje vršnjaka na igru. Iako trening socijalnih vještina nije zvanični ili sertifikovani oblik terapije, socijalni radnici, terapeuti govora i psiholozi često se u najvećoj mjeri usredsređuju na unaprijeđenje tih vještina kako kod djece, tako i kod odraslih osoba sa autizmom.

Sistem komunikacije putem razmjene slika

Sistem komunikacije putem razmjene slika (Picture Exchange Communications System – PECS) je sistem učenja koji omogućuje djeci sa malo ili nimalo verbalnih sposobnosti da komuniciraju korišćenjem slika. PECS sistem može da se koristi u domu, u učionici ili u nizu drugih okruženja. Terapeut, nastavnik ili roditelj pomaže djetetu da izgradi rječnik, kao i da izrazi želje, ili osjećanja kroz upotrebu slika.

Terapija zvučne integracije

Terapija zvučne integracije ponekad se koristi kod tretiranja djece sa poteškoćama u obradi zvučnih informacija ili osjetljivosti na zvuke. Prilikom tretmana pacijent u više prilika sluša elektronski izmijenjenu muziku putem slušalica. Iako postoje pojedini izvještaji o poboljšanju procesa obrade zvuka kao rezultat ove terapije, ne postoje valjane studije kojima bi se dokazala djelotvornost, niti preporučila njena upotreba.

Dijeta bez glutena i kazeina

Mnoge porodice djece sa autizmom su zainteresovane za dijetalne ili prehrambene intervencije. Izdvojeni izveštaji ukazuju na to da uklanjanje glutena (proteina koji se nalazi u ječmu, raži i žitu, kao i u ovsu) i kazeina (proteina koji se nalazi u mliječnim proizvodima) iz ishrane pojedinca može da pomogne. Iako još uvijek nema dovoljno naučnih studija kako bi se podržala djelotvornost ove dijete za smanjenje simptoma autizma, mnoge porodice navode kako je uklanjanje glutena i kazeina iz ishrane pomoglo u regulisanju stolice, spavanja, navika, kao i doprinijelo opštem napretku njihove djece. Pošto ne postoje konkretni laboratorijski testovi kojima bi se moglo utvrditi koja će djeca imati koristi od intervencije u ishrani, mnoge porodice pokušavaju sa ovom dijetom, uz pažljivo posmatranje kako porodice, tako i tima za intervenciju. Porodice koje odluče da isprobaju ograničenja ishrane moraju da se uz konsultacije sa pedijatrom i nutricionistom uvjere kako da se njihovo dijete na odgovarajući način hrani.